Šibenik, grad gotike, renesanse i baroka, nastao je prije europske poezije urbane arhitekture. Na potopljenom ušću rijeke Krke, najstariji samorodni hrvatski grad, uzdigao se kao stara hrvatska utvrda u neutvrđenom povijesnom razdoblju. Darovnicom kralja Petra Krešimira IV ulazi u pisanu povijest 1066. godine. Položen amfiteatralno na kosinama brda, nadvišen sa 3 tvrđave od kojih je najstarija Tvrđava Sv. Mihovila (građena od XV – XVII st. ) iako tragovi povijesti svjedoče o gradini iz doba starih Ilira. Tvrđava Sv. Ivana (1646.g.), zvana i Tanaja, izgrađena je obliku kliješta (tanaglia) , a Tvrđava Šubićevac (nekad zvana Forte Barone Degenfeld), sagrađena u samo mjesec i po dana 1646.g, presudna u obrani od Turaka 1647. godine, danas je vidikovac sa kojeg Šibenik, vijugavi Kanal sv. Ante sa jedinstvenom tvrđavom Sv. Nikole ( sagrađena 1547.g. prema zamislima venecijanskog vojnog inženjera Girolama Sanmichelija) i otoke na horizontu vidite kao na dlanu. Tvrđava Sv. Nikole je jedina na svijetu koja je s morske strane povezana s 2 nacionalna parka.
Šibenik, grad kamena koji sakriva burnu prošlost, a istovremeno grad krivudavih uličica, buta, povijesnih spomenika koji je otkrivaju, je grad koji u svojoj jezgri skriva 13 crkvi (nekad 28) i koji vas natjera, sa svojom 2.851 skalom (vjerujte turističkim vodičima u brojanju), da vam srce zakuca jače.
Prelazeći preko šibenske Poljane, trga povijesnog okupljanja Šibenčana, okrenuli ste leđa Gospi vanka Grada (izgrađena 1740.g. na mjestu vječnog počivališta Šibenčana), te ste, između zgrade šibenskog kazališta (1870.g.- druga po starosti u Hrvatskoj) i ostataka gradskih zidina, ušli u povijesnu gradsku jezgru grada festivala, glazbe i dalmatinske pisme. Šibenik, u crkvi Sv. Nikole, čuva najstarije hrvatske orgulje ( 1640.g. izradio ih je Nicolo Lupini) na kojima se još uvijek svira u danima orguljaške ljetne škole.
Crkva i samostan Sv. Frane, posvećena prvom hrvatskom svecu Nikoli Taveliću, karakteristična po svojih 9 oltara i zbirci od 140 inkunabula, kao i po Šibenskoj molitvi (jedan od najstarijih hrvatskih jezičnih i književnih spomenika, napisana latinicom oko 1375. godine), također krije najbolje očuvane orgulje koje datiraju iz 1762.g.
Do pjevališnog hrama vodi vas i stubište šibenskog graditelja Ivana Pribislavića na gotičko-renesansnoj crkvi Sv. Ivana (15. st.) koja je u znaku broja 3 isto toliko puta stradala u požaru, ali su remek djela dalmatinskog srednjovjekovnog graditeljstva ( reljefi i renesansni prozor djelo Nikola Firentinca) ostali neoštećeni, kao i zvonik u koji je ugrađen turski sat sa jednom kazaljkom (donesen iz Drniša nakon povlačenja Turaka u XVII st.). U izgradnji zvonika istaknuo se i domaći majstor Ivan Skoko na baroknoj građevini crkve Uspenie Bogomatere (XVII-XVIII st,) koja je Napoleonovom odlukom 1810. godine ustupljena pravoslavnom episkopu. Ako želite posjetiti najstariju crkvu u Šibeniku, opredijelili ste se za crkvu sv. Krševana sagrađenu u XII st. u romaničkom stilu, koja će danas, kao galerija sv. Krševana, podijeliti s vama tajne povijesti.
Crkva i samostan Sv. Frane, posvećena prvom hrvatskom svecu Nikoli Taveliću, karakteristična po svojih 9 oltara i zbirci od 140 inkunabula, kao i po Šibenskoj molitvi (jedan od najstarijih hrvatskih jezičnih i književnih spomenika, napisana latinicom oko 1375. godine), također krije najbolje očuvane orgulje koje datiraju iz 1762.g.
Crkva Sv. Krševana je najstarija sakralna građevina u Šibeniku (XII st.), izvorno sagrađena romaničkom stilu. Nakon restauracije pretvorena je u izložbeni prostor. Najstarije hrvatsko zvono (1266.g.) koje je izvađeno iz mora i dugo vremena bilo izloženo uz samu crkvu, danas je pohranjeno u Muzeju grada Šibenika.
Današnja festivalska pozornica na kojoj se tradicionalno svake godine održava Međunarodni dječji festival ( od 1958.g.) i Večeri dalmatinske šansone ( od 1998.g.), jedan je od najljepših trgova hrvatske urbanističke baštine (nekad zvan Plathea communis), okružen katedralom Sv. Jakova (1431.-1536.), renesansnom Vijećnicom (1533.-1536.g.), vodopskrbnim centrom tog doba “4 bunara” ( 1446.g.), i Kneževom palačom ( XIII/XIV st.) u kojoj je tisućljetna obljetnica hrvatskog kraljevstva 1925. godine obilježena otvaranjem Muzeja grada Šibenika.
Katedrala Sv. Jakova,( posvećena 1555.g.) graditeljski je fenomen pod zaštitom UNESCO-a, jedina europska katedrala izgrađena bez veziva,isključivo od kamena, utjelovljuje svu ljepotu venecijanske gotike i toskanske renesanse. Neki iz generacija Šibenčana koje su je uporno gradile 105 godina ili su pobožno svjedočili gradnji, po nama nepoznatom kriteriju 71 odabrana, ovjekovječeni su u unikatnim realističnim kamenim portretima koji okružuju kamenu fasadu.
Katedrala Sv. Jakova ( građena sa prekidima od 1431.g. – 1536.g.) jedinstvena je, po načinu gradnje, sakralna građevina europskog graditeljstva. Jedina je katedrala u Europi koja je sagrađena isključivo od kamena, bez korištenja vezivne žbuke i drvenih konstrukcija. Maestralni djelo Jurja Matejeva Dalmatinca i njegovog nasljednika Nikole Firentinca ima tlocrtne dimenzije 38 m x 14 m, a vrh kupole je na visini od 38 m. U unutrašnjosti katedrale, svojom originalnošću i nizom skulptorskih ukrasa i statua, ističe se “izvor života” – krstionica.
U šetnji kroz povijest zvukovi zvona u 12 h, podsjećaju vas da Muzej grada Šibenika, mjesto koje će vam rasvijetliti sve tajne povijesti, čuva najstarije crkveno zvono u Hrvatskoj izvađeno iz mora kod otoka Silbe 1266.g. Jedinstveni sat sa dvostrukom oznakom brojeva ( reljef izradio prvi šibenski kirurg poznat kao Marko) na starogotičkoj crkvi sv. Barbare iz 15.st. podsijeća vas da ne propustite užitak šetnje šibenskom rivom, zamišljajući da je prije 15 000 godina more bilo nedostupno vašem pogledu, postojala je samo rijeka Krka na svom mukotrpnom putu do dalekog mora Uhvatite barem jedan od 2.710 sunčanih sati, koje je netko tko to može darovao Šibeniku, i shvatit ćete da će se vratiti čak i prije nego što odete.